Pulmologija
Spirometrija
Spirometrija je pretraga testiranja funkcije pluća koje se obično izvodi kao dio dijagnostičkog postupka za procjenu respiratornih problema i poremećaja. Ova metoda mjeri količinu zraka koju pacijent može udahnuti i izdahnuti, brzinu protoka zraka tijekom disanja i druge parametre koji pomažu u određivanju funkcioniranja pluća.
Tijekom spirometrijskog testiranja, pacijent diše u spirometar, koji mjeri volumen zraka koji ulazi i izlazi iz pluća. Test može otkriti različite abnormalnosti plućne funkcije, kao što su opstrukcija dišnih putova, smanjenje ukupnog kapaciteta pluća, astma, emfizem, fibroza, bronhitis i drugi poremećaji.
Spirometrija se obično provodi u medicinskim ustanovama kao dio standardnog pregleda plućne funkcije, a može se koristiti i za praćenje napretka liječenja bolesti dišnog sustava ili za praćenje izloženosti štetnim čimbenicima koji mogu utjecati na respiratorni sustav.
KAKO SE PROVODI?
Postupak spirometrije obično uključuje sljedeće korake:
- Pacijent sjedi na stolici i stavlja klemu za nos kako bi disao samo kroz usta.
- Tehničar daje pacijentu upute kako bi osigurao da se test izvodi pravilno. To može uključivati duboko udahnuće i snažno izdahnuće u spirometer nekoliko puta kako bi se pacijent naviknuo na postupak.
- Pacijent duboko udahne, zatim snažno izdahne u spirometer, nastojeći izdahnuti što više zraka u što kraćem vremenskom razdoblju. Ovaj proces se ponavlja nekoliko puta.
- Uređaj prikazuje podatke o volumenu zraka koji se udahne i izdahne, brzini protoka zraka i drugim parametrima koji se koriste za procjenu plućne funkcije.
- Nakon završetka testa, rezultati se obično analiziraju i interpretiraju kako bi se procijenilo funkcioniranje pluća.
KOLIKO TRAJE?
Trajanje spirometrijskog testiranja varira, ali obično traje oko 15-20 minuta. Međutim, vrijeme potrebno za testiranje može se razlikovati ovisno o različitim čimbenicima, uključujući pacijentovo iskustvo s testiranjem, težinu respiratornih problema i sposobnost pacijenta da se pravilno surađuje tijekom testiranja.
Prije testiranja, tehničar ili liječnik obično će razgovarati s pacijentom o postupku i uputiti ga kako bi se osiguralo da je pacijent spreman za testiranje i da može surađivati tijekom testiranja. Također je važno da pacijent ne puši najmanje nekoliko sati prije testiranja, jer pušenje može utjecati na rezultate testiranja i pogoršati respiratorne probleme.
Nakon završetka testa, rezultati se obično analiziraju i interpretiraju kako bi se procijenila plućna funkcija pacijenta. Liječnik će tumačiti rezultate testiranja i dati pacijentu daljnje upute za liječenje i njegu.
ZA KOJA STANJA I BOLESTI SE PROVODI?
Spirometrija se obično koristi za procjenu plućne funkcije i dijagnosticiranje različitih stanja i bolesti koje utječu na respiratorni sustav. Neki od najčešćih poremećaja koji se mogu dijagnosticirati spirometrijom uključuju:
- Astma – obično se karakterizira suženjem dišnih putova i poteškoćama u disanju.
- Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) – stanje koje uključuje dugotrajno oštećenje pluća i suženje dišnih putova, što može dovesti do teškoća u disanju i nedostatka daha.
- Emfizem – bolest pluća koja uzrokuje oštećenje plućnog tkiva, što smanjuje sposobnost pluća da učinkovito razmjenjuju zrak.
- Intersticijska plućna bolest – grupa bolesti koje uzrokuju oštećenje intersticija, tankog tkiva između alveola u plućima, što može dovesti do kratkog daha, kašlja i drugih simptoma.
- Restriktivne plućne bolesti – stanja koja uzrokuju smanjenje volumena pluća ili poteškoće u proširenju pluća tijekom disanja, što može uzrokovati kratkoću daha i druge simptome.
Spirometrija se također može koristiti za praćenje napretka liječenja respiratornih problema i za procjenu izloženosti štetnim čimbenicima koji mogu utjecati na plućnu funkciju. Važno je napomenuti da spirometrija ne može dijagnosticirati sve respiratorne probleme i da je liječniku potrebna cjelovita klinička slika pacijenta kako bi se postavila točna dijagnoza.
