Alergije su reakcije imunološkog sustava na tvari koje bi inače trebale biti bezopasne za većinu ljudi. Te tvari, poznate kao alergeni, mogu uključivati pelud, prašinu, određene namirnice, životinjsku dlaku, lijekove i mnoge druge. Kada osoba koja je alergična dođe u kontakt s alergenom, njezin imunološki sustav ga prepoznaje kao prijetnju i pokreće niz reakcija koje mogu varirati od blagih simptoma poput kihanja i svrbeža, do ozbiljnih stanja kao što su astma i anafilaktički šok. U posljednjih nekoliko desetljeća, broj osoba koje pate od alergija u svijetu, uključujući Hrvatsku, značajno je porastao, što alergije čini jednim od vodećih zdravstvenih problema današnjice.
Rano otkrivanje alergija iznimno je važno jer omogućuje pravovremeno poduzimanje mjera koje mogu spriječiti pogoršanje simptoma i smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija. Alergije ne utječu samo na kvalitetu života, već mogu biti i opasne po život ako se ne liječe na odgovarajući način. Primjerice, neprepoznata alergija na hranu može dovesti do opasnih reakcija poput anafilaktičkog šoka, dok kronične alergije na pelud ili prašinu mogu uzrokovati dugoročne respiratorne probleme, uključujući astmu. Upravo zbog toga, testiranje na alergene igra ključnu ulogu u postavljanju točne dijagnoze i razvoju učinkovitog plana liječenja.
Najčešći alergeni
Razlikujemo nekoliko vrsta alergena, a svaki od njih može izazvati specifične reakcije ovisno o tome kako osoba dolazi u kontakt s njima. U nastavku donosimo pregled najčešćih alergena koji mogu utjecati na zdravlje.
Hrana
- Mliječni proizvodi – mlijeko, sir i drugi mliječni proizvodi često su povezani s alergijama, osobito kod djece. Simptomi mogu varirati od blagih probavnih problema do ozbiljnih anafilaktičkih reakcija.
- Jaja – alergija na jaja je također česta, osobito kod djece, te može uzrokovati osip, probavne smetnje, pa čak i respiratorne probleme.
- Orašasti plodovi – kikiriki, bademi, orasi i lješnjaci neki su od najpoznatijih alergena koji mogu izazvati ozbiljne alergijske reakcije, uključujući anafilaksiju.
- Gluten – protein prisutan u pšenici, raži i ječmu, gluten može uzrokovati alergijske reakcije, ali i celijakiju, koja je autoimuni poremećaj.
- Riba i školjke – brojni ljudi imaju alergiju na morske plodove, a reakcije mogu biti vrlo ozbiljne, uključujući anafilaktički šok.
Inhalacijski alergeni
- Pelud – jedan od najčešćih uzroka sezonskih alergija (alergijski rinitis) koje izazivaju simptome poput kihanja, curenja nosa i svrbeža očiju. anafilaktičkih reakcija.
- Kućna prašina i grinje – grinje su mikroskopski organizmi koji žive u kućnoj prašini i često izazivaju simptome slične prehladi, poput začepljenog nosa, kašlja i kihanja.
- Dlake kućnih ljubimaca – proteini iz sline, kože i mokraće kućnih ljubimaca poput mačaka i pasa mogu uzrokovati alergijske reakcije, osobito respiratorne simptome.
- Plijesan – gljivice koje rastu u vlažnim uvjetima mogu biti ozbiljan alergen, uzrokujući respiratorne probleme, osobito kod osoba s astmom.
Kontaktni alergeni
- Nikal – metal prisutan u nakitu, kopčama i drugim metalnim predmetima često uzrokuje kontaktni dermatitis, koji se manifestira crvenilom, svrbežom i osipom.
- Lateks – prirodni gumeni materijal koji se koristi u medicinskim rukavicama, balonima i drugim proizvodima može izazvati ozbiljne alergijske reakcije.
- Kemikalije u kozmetici i sredstvima za čišćenje – određene kemikalije u kozmetici, sapunima, deterdžentima i parfemima mogu izazvati kožne reakcije kod osjetljivih osoba.
Lijekovi i ubodi insekata
- Lijekovi – neki lijekovi, poput penicilina i aspirina, poznati su alergeni koji mogu izazvati širok raspon reakcija, od osipa do anafilaktičkog šoka.
- Ubodi insekata – ubodi pčela, osa i drugih insekata mogu izazvati teške alergijske reakcije kod osjetljivih osoba, uključujući opasni anafilaktički šok.
Važno je napomenuti da alergija nije isto što i intolerancija. Alergija uključuje imunološki odgovor na određeni alergen, dok intolerancija obično uključuje probavne probleme uzrokovane nemogućnošću tijela da probavi određenu tvar (npr. laktozu). Iako intolerancija može uzrokovati neugodne simptome, poput nadutosti, proljeva i grčeva, ona obično nije opasna po život kao alergija.
Metode testiranja na alergene
Postoji nekoliko metoda testiranja na alergene koje se koriste za identificiranje tvari koje mogu izazvati alergijske reakcije. Svaka metoda ima svoje prednosti i ograničenja, a odabir odgovarajućeg testa ovisi o vrsti alergije, simptomima i individualnim potrebama pacijenta. U nastavku donosimo pregled najčešćih metoda testiranja na alergene.
Kožni testovi (Prick test)
Prick test, poznat i kao kožni test uboda, jedna je od najčešće korištenih metoda za otkrivanje alergija. Tijekom ovog testa, male količine raznih alergena unose se u kožu, obično na unutarnjoj strani podlaktice ili na leđima, uz pomoć malih iglica ili lanceta. Cilj je izazvati reakciju koja se očituje kao mala crvena kvržica (urtika) ako je osoba alergična na određeni alergen.
Kako se provodi Prick test?
Testiranje se provodi pod nadzorom alergologa ili dermatologa u kontroliranim uvjetima. Prije početka testa, koža se očisti, a zatim se na nju nanose kapi otopine koja sadrži alergene. Iglicom se lagano probode koža kroz kap alergena, omogućujući da mala količina alergena uđe ispod površine kože. Reakcije se prate i mjere nakon 15 do 20 minuta.
Krvni testovi (IgE testovi)
Krvni testovi za alergije, poput specifičnih IgE testova, mjere prisutnost i razinu specifičnih IgE antitijela u krvi koja su povezana s određenim alergenima. Ovaj test se često koristi kada je Prick test nepraktičan ili kontraindiciran, kao što je slučaj kod osoba koje imaju kožne bolesti, koje ne mogu privremeno prekinuti uzimanje antihistaminika ili koje imaju ozbiljne alergijske reakcije.
Kako se provodi krvni test?
Krvni test se obavlja uzimanjem male količine krvi, obično iz vene u ruci. Uzorak krvi se zatim šalje u laboratorij na analizu. Rezultati obično dolaze unutar nekoliko dana, a pokazat će prisutnost i razinu IgE antitijela na specifične alergene.
Patch testovi
Patch testovi se koriste za otkrivanje kontaktnih alergija, poput onih uzrokovanih niklom, lateksom ili kemikalijama u kozmetici. Ovi testovi razlikuju se od Prick testova jer ne uključuju igle ili ubode. Umjesto toga, alergeni se nanose na kožu pomoću posebnih flastera (patches) koji ostaju na koži 48 sati.
Kako se provodi Patch test?
Patch test se provodi stavljanjem flastera natopljenih alergenima na leđa pacijenta. Flasteri se ostavljaju na koži 48 sati, nakon čega se uklanjaju, a reakcije na koži se provjeravaju i bilježe. Dodatna provjera obavlja se nakon još 48 sati kako bi se provjerile odgođene reakcije.
Provokacijski testovi
Provokacijski testovi uključuju izravno izlaganje pacijenta sumnjivom alergenu, obično pod strogim liječničkim nadzorom. Ovi testovi se provode kada drugi testovi ne daju jasne rezultate ili kada je potrebno potvrditi dijagnozu, posebno kod alergija na hranu ili lijekove.
Kako se provodi provokacijski test?
Tijekom provokacijskog testa, pacijent se postepeno izlaže sve većim količinama alergena (npr. određene hrane ili lijeka) dok se ne pojave simptomi alergijske reakcije. Test se provodi u kontroliranim uvjetima, često u bolnici, zbog mogućnosti teških reakcija.
Postavljanje dijagnoze i plan liječenja
Testiranje na alergene predstavlja prvi korak u procesu otkrivanja alergija, no jednako je važno ispravno postaviti dijagnozu i razviti plan liječenja koji će učinkovito kontrolirati simptome i poboljšati kvalitetu života. U ovom poglavlju obrađujemo kako se postavlja dijagnoza alergije te koje su mogućnosti liječenja i upravljanja alergijama dostupne.
Kako se postavlja dijagnoza alergije?
Postavljanje dijagnoze alergije ne temelji se samo na rezultatima testova, već uključuje detaljan pregled kliničke povijesti pacijenta. Liječnik alergolog kombinira rezultate kožnih, krvnih ili drugih testova s informacijama o simptomima koje pacijent doživljava, povijesti obiteljskih alergija, okolišnim faktorima i mogućim okidačima alergijskih reakcija.
Liječnik će analizirati koji su alergeni uzrokovali pozitivnu reakciju tijekom testiranja i povezati ih s vašim simptomima. Na primjer, ako imate simptome poput kihanja i svrbeža očiju tijekom proljeća, a testovi pokažu reakciju na pelud, liječnik će postaviti dijagnozu alergije na pelud.
U nekim slučajevima, potrebni su dodatni testovi ili praćenje simptoma kako bi se potvrdila dijagnoza. To može uključivati provokacijske testove ili vođenje dnevnika simptoma kako bi se identificirale točne okolnosti pod kojima dolazi do alergijskih reakcija.
Liječenje i kontrola alergija
Jednom kada je dijagnoza postavljena, sljedeći korak je razvoj plana liječenja koji će vam pomoći da kontrolirate simptome i izbjegnete alergijske reakcije. Plan liječenja obično uključuje kombinaciju izbjegavanja alergena, farmakološke terapije i, u nekim slučajevima, imunoterapije.
Najbolji način za sprječavanje alergijskih reakcija je izbjegavanje tvari na koje ste alergični. Ovisno o vrsti alergije, liječnik će vam savjetovati kako minimalizirati izloženost alergenu u svakodnevnom životu.
Ako ste alergični na pelud, liječnik će vam preporučiti zatvaranje prozora tijekom sezone peludi, korištenje pročišćivača zraka u zatvorenim prostorima i izbjegavanje boravka na otvorenom u ranim jutarnjim satima kada je koncentracija peludi najviša.
Kod alergija na hranu, bit će potrebno pažljivo čitati etikete na proizvodima i izbjegavati hranu koja sadrži alergene. Liječnik vam može preporučiti i nošenje medicinske narukvice koja upozorava na vašu alergiju.
Ako ste alergični na nikal ili druge metale, izbjegavajte nošenje nakita koji sadrži te metale i koristite zamjenske proizvode, poput nakita od nehrđajućeg čelika ili plastike.
U nekim slučajevima, izbjegavanje alergena nije dovoljno za kontrolu simptoma, te će liječnik preporučiti upotrebu lijekova koji mogu pomoći u upravljanju alergijama.
Testiranje na alergene u Poliklinici Priska Med
Testiranje na alergene predstavlja prvi korak u procesu otkrivanja alergija, no jednako je važno ispravno postaviti dijagnozu i razviti plan liječenja koji će učinkovito kontrolirati simptome i poboljšati kvalitetu života. U Poliklinici Priska Med možete provesti testiranje na sljedeće alergene:
- Divlja trava (Lolium, Poa, Phleum, Dactylis)
- Limundžik (Ambrosia artemisifolia)
- Crkvina (Parietaria judaica)
- Proljetna stabla (Alnus, Corylus, Betula, Fraxinus)
- Dermatophagoides farina
- Dermatophagoides pteronyssinus
- Alt a 1
- Mačka
- Pas
- Grah
- Rajčica
- Jaje
- Svinjetina
- Piletina
- Jagoda
- Škamp
- Kravlje mlijeko
- Kikiriki
- Orah
U Poliklinici Priska Med nudimo profesionalne usluge testiranja na alergene u kroz nekoliko metoda. Naš tim iskusnih stručnjaka osigurava da dobijete točne rezultate i pravovremenu dijagnozu, uz personalizirane planove liječenja za učinkovitu kontrolu alergija.
Ako ste zainteresirani za testiranje na alergene ili konzultacije s našim stručnjacima, molimo kontaktirajte nas:
📞 Pozivom na broj 099/444-3344
📧 Emailom na poliklinika@priska-med.com
